Naslovna Zdravlje Slanina i kafa među namirnicama koje će uskoro nestati

Slanina i kafa među namirnicama koje će uskoro nestati

0

Ljudi su vrlo srećna bića, često nesvjesna blagostanja koje im je na planeti pruženo, od osnovnih stvari do onog što pretvaramo u svakodnevni luksuz. Na našu žalost, uslijed povećanja broja stanovnika, ubrzanog i rastrošnog načina života sve više resursa nestaje, a ovo su stvari koje će nam uskoro nedostajati, ističu stručnjaci.

Sardina

Vrlo zdrava, povoljna i do sada lako dostupna morska namirnica nestaje velikom i alarmantnom brzinom. Na primjer, broj sardina u Pacifiku je na ivici istrebljenja, pokazuju studije prema kojima je populacija od 1,8 miliona metričkih tona u 2006. u 2016. pala na mizernih 100.000 tona. Isti se fenomen uočava i u drugim morima, a jedan od razloga je pretjerani ribolov kao i uništavanje njihovih prirodnih staništa.

Helijum

Većina ljudi helijum zna kao magični gas koji omogućava balonima da lete i koji čini da zvučimo kao Paja Patak. Budući da izvori helijuma nijesu obnovljivi, prijeti nam nestašica u budućnosti, ističu naučnici. Helijum nastaje kao nusprodukt raspadanja uranijuma, a budući da se samo podiže uvis, nemoguće ga je uloviti nakon što je pobjegao. Budućnost bez helijuma nije samo loša vijest za ljubitelje balona već i za mnogo šta drugo. Helijum pomaže da se rashlade magneti u MR aparatima, koristi se u zavarivanju, neophodan je u poluprovodnicima, veoma je važan za čitav niz naučnih eksperimenata…

Kvalitetna kafa

Zabrinjavajući izvještaj Instituta za klimatske promjene sugeriše da bi kafa mogla u potpunosti da nestane do 2080. godine, ako se nastavi porast temperatura na Zemlji. Prema tom izvještaju, do 2050. godine polovina trenutnih poljoprivrednih zemljišta na kojima se uzgaja kafa postaće potpuno beskorisna jer će više temperature vazduha podstaći prekomjerno razmnožavanje gljivica i štetočina. To se prvenstveno odnosi na kafu Arabicu koja ima genetski ograničenu lozu i pitanje je u kojoj se mjeri može prilagoditi. Ova vrsta kafe uzgaja se više od hiljadu godina u jugozapadnom dijelu Arapskog poluostrva, po kojem je i dobila ime.

Čokolada

Čokolada je ukusna i to svi znamo. A da je njena proizvodnja skupa i dugotrajna, činjenice su s kojima je upoznat daleko manji broj ljudi. Kakaovac dozrijeva čak pet godina, a berba je izrazito teška i mora se obavljati ručno pri nesnosnim vrućinama. Može se uzgajati samo u ekvatorskoj zoni, odnosno na području u kojem se nalaze neke od najnestabilnijih zemalja svijeta. Većina svjetskog snabdijevanja dolazi iz zapadne Afrike gdje su poljoprivrednici plaćeni 80 centi dnevno i dječiji rad nije izuzetak. Nakon što zakoni koji regulišu pravednu trgovinu počnu da prožimaju industriju i uzrokuju porast cijene rada, poljoprivrednici će se suočiti s gubicima, što će dovesti do okončanja masovne proizvodnje. Pretpostavlja se da će se to dogoditi do kraja 2020. godine.

Slanina

Nimalo optimističniji scenario čeka i omiljeni slani suhomesnati proizvod. Predviđaju ga i Američka kancelarija za poljoprivredu i Britansko udruženje uzgajivača svinja. Razlozi? Kombinacija faktora kao što su suša, epidemija proliva među svinjama i rezanje proizvodnje zbog smanjenja gubitaka. Iako to ne znači da će proizvodnja potpuno nestati, cijene će sigurno rasti.

Nafta, ugalj, uranijum, gas…

Evropska unija zna da će čovječanstvo posljednju kap nafte potrošiti 22. oktobra 2047. godine u 20 sati i 58 minuta. Slijedi prirodni gas 2068. godine, ugalj 2140, a uranijum, kao gorivo nuklearnih elektrana, 2144. godine. Glavna pretpostavka te računice, objavljene na stranicama www.energy.eu, je da se potrošnja nastavlja tempom kojim čovječanstvo te energente troši sada, da potrebe za energijom neće rasti, da se udio obnovljivih izvora u energetskim potrebama čovječanstva neće povećavati i da u međuvremenu neće biti izumljen neki novi revolucionarni energetski izvor.

Voda

Na posljednjem mjestu, ali i kao najvažniji i najneophodniji element koji će u budućnosti nestati naučnici ističu vodu. Iako 71 odsto površine Zemlje prekriva voda, one pitke svakako nedostaje.

Da bi Zemlja uskoro mogla ostati bez vode upozorili su NASA-ini naučnici objavljujući studiju prema kojoj je 37 najvećih vodenih bazena na svijetu u velikom nedostatku vode zbog toga što su prešli svoju tačku održivosti, odnosno iz njih je uzeto više vode nego što je prirodno moglo biti vraćeno.

Uz to, još 13 bazena je u kritičnom stanju, a naučnici upozoravaju da je ovdje riječ o dugoročnom problemu koji će se pogoršavati sve više i više, toliko da NASA upozorava da svijet ostaje bez pitke vode.

Komentari

avatar
wpDiscuz