Naslovna Ekonomija Očekivan rast ekonomije 3%

Očekivan rast ekonomije 3%

0

Stopa realnog ekonomskog rasta u Crnoj Gori u ovoj godini bi, prema očekivanjima Centralne banke (CBCG), trebalo da iznosi oko tri odsto, imajući u vidu ostvareni nivo privrednih aktivnosti, primjenu mjera fiskalne konsolidacije i visoku bazu prošlogodišnjih bruto investicija.

Viceguverner CBCG, Nikola Fabris, kazao je u intervjuu agenciji Mina-biznis da će ključni sektori koji će generisati ekonomski rast biti građevinarstvo, turizam, energetika, a dijelom i rudarstvo i poljoprivreda, posebno kroz supstituciju sada značajnog uvoza hrane.

„Potrebno je naglastiti da će se na rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) i u ovoj godini posebno odraziti intenzivna gradnja autoputa i njeni pozitivni multiplikativni efekti“, saopštio je Fabris.

On je objasnio da je osnovna barijera ekonomskog rasta i u ovoj godini sadržana u nedovoljnoj diversifikovanosti i posebno neadekvatnoj konkurentnosti privrede na međunarodnom tržištu.

„Indikatori takvih atributa privrede su visok spoljnotrgovinski deficit i rast nezaposlenosti, i pored značajnog priliva stranih direktnih investicija u prošloj godini. Shodno tome, i u ovoj godini treba raditi na poboljšavanju uslova poslovanja, posebno stimulisanja razvoja djelatnosti sa visokim učešćem znanja, kao što je IT sektor i specijalizovana industrija, kako bi se unaprijedila diversifikacija i kvalitet privredne strukture“, smatra Fabris.

Prema njegovim riječima, neophodno je i da se konkurentnost razvija u samim preduzećima, posebno kroz inovativan pristup poslovanju, usvajanje međunarodnih standarda kvaliteta i snaženja instrumenata marketiga i međusobne kooperacije u nastupu na stranom tržištu, kada je riječ o malim i srednjim preduzećima.

„Prema tome, rast konkurentnosti privrede pretpostavlja nastavak niza napora na nivou države, u smislu unaprijeđenja poslovnog ambijenta, ali i značajnih napora na nivou samih preduzeća i njihovih asocijacija“, rekao je Fabris.

On je dodao da je prošla godina, sa aspekta bankarskog sistema, sigurno bila najuspješnija u posljednjih deset godina.

„Svi ključni bankarski indikatori su, na osnovu trenutno raspoloživih podataka, bili značajno bolji u odnosu na 2016. godinu“, precizirao je Fabris.

Projekcije CBCG su iste kao i Vladine i ukazuju na očekivani rast BDP-a od četiri odsto u prošloj godini.

Na pitanje da li smatra da su Vladine mjere fiskalne konsolidacije u dosadašnjem periodu godine dale dobre rezultate, Fabris je saopštio da je u ovom trenutku preuraanjeno ocjenjivati rezultate mjera fiskalne konsolidacije, jer su one u primjeni tek kratak vremenski period.

„Neke ključne, poput povećanja poreza na dodatu vrijednost (PDV), su tek počele sa primjenom. Generalno, mogu ponoviti stav CBCG, da su u pitanju dobro odabrane mjere“, ocijenio je Fabris.

On je naveo da je izvjesno da će neke od tih mjera imati negativan uticaj na životni standard, ali da je to cijena koja se mora platiti u datim okolnostima da bi se u narednom periodu ostvario brži rast životnog standarda.

Fabris je saopštio da su se, prema trenutno dostupnim podacima, svi ključni indikatori bankarskog poslovanja u prošloj godini značajno popravili.

„Nivo loših kredita je pao na sedam odsto, što je niže 3,3 procentna poena u odnosu na kraj 2016. godine. Nakon više godina opadanja ili stagnacije, u prošloj godini imamo značajan rast kreditne aktivnosti“, rekao je Fabris.

U odnosu na kraj 2016. godine, nivo odobrenih kredita je porastao 12,5 odsto.

„Krediti su odobravani po nižim kamatnim stopama i prvi put u prošloj godini prosječna ponderisana efektivna aktivna kamatna stopa je niža od sedam odsto, ali ima još prostora za njeno dalje sniženje“, tvrdi Fabris.

On je saopštio da će aktiva banaka najvjerovatnije biti veća od BDP-a.

„Kapital banaka je premašio nivo od 500 miliona eura, a likvidna sredstva banaka su prešla milijardu eura“, precizirao je Fabris.

CBCG je u preporukama Vladi za ekonomsku politiku za ovu godinu, između ostalog, navela da je neophodno preciznije definisati nadležnost institucija za „crnu ekonomiju“.

Fabris je rekao da se nelegalne djelatnosti dijele na sive i crne.

Siva ekonomija se, kako je objasnio, odnosi na one nelegalne djelatnosti koje se preduzimanjem određenih mjera mogu prevesti u regularnu ekonomiju, na primjer plaćanjem poreza i doprinosa na platu neprijavljenih radnika.

„Sa druge strane, crna ekonomija se odnosi na nelegalne djelatnosti koje nije moguće prevesti u regularne tokove poput šverca oružja ili trgovine drogom. Treba napomenuti da je euraostat objavio preporuku prema kojoj prihodi od ne

Komentari

avatar